U današnje vrijeme područje STEM-a postaje sve popularnije i sigurnije da nije potrebno posebno objašnjavati zašto je područje sve važnije razvoju tog područja. U sastavu odgoja i obrazovanja i to još od najranijeg uzrasta. No, za početak ćemo ipak pokušati jasno postaviti upravo temu. Jedan od razloga je vrlo logičan i zasigurno je svima poznat – postojanje potrebe na tržištu rada za stručnjacima upravo u području STEM obuhvaća (Skledar Matijević, 2023).
STEM je akronim koji potječe od engleskog jezika, a sastavljen je od početnih slova sljedećih obrazovnih područja:
S (Science) – prirodne znanosti
T (Technology) – tehnologija
E (Engineering) – inženjerstvo
M (Mathematics) – matematika.
U hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu STEM područje obuhvaća: matematiku, fiziku, kemiju, biologiju, geografiju, informatiku i tehničku kulturu (Vorgić Krnčević, 2022). Osim toga, sigurno ste primijetili kako je poslovni općenito posljednjih godina postaju sve kompleksniji, odnosno zahtijevaju sposobnost prilagodbe, kontinuiranog učenja i usavršavanje te podrazumijevaju kombiniranje područja koja su u prošlosti bila nespojiva, od medicine i inženjerstva do informatike i tehnologije.
Upravo odgoj i obrazovanje u području STEM-a predstavljaju jedan od odgovora na takve zahtjeve jer je riječ o interdisciplinarnom pristupu učenju koji podrazumijeva povezivanje različitih znanja i vještina u jedinstvenu podršku kako bi se došlo do rješenja stvarnih problema, pri čemu se koriste suvremene strategije učenja i poučavanja koje su usmjerene na djecu (Vogrčić Kravčić, 2022).
Takav pristup odgoju i obrazovanju kod djece razvija različite vještine koje se mogu primjenjivati u svim područjima poput kritičkog mišljenja i rješavanja problema, suradnje, timskog rada, inovativnosti i kreativnosti i slično. Ukratko, pokazalo se kako odgoj i obrazovanje upravo u spomenutom području doprinosi njihovom osobnom razvoju, priprema ih za nastavak obrazovanja i osposobljava ih u različitim područjima, ne nužno samo u STEM-u (Škeldar Matijević, 2023). Sada neka bazu ovog teksta ima više smisla, zar ne?
Iz svega prije spomenutog možemo zaključiti da odgoj i obrazovanje u području STEM-a, između ostalog, u fokus stavlja razvoj transverzalnih vještina kod djece, zar ne? Jer, što su drugo kritičko mišljenje, kreativnost, timski rad, suradnja, itd., nego transverzalne vještine.
Transverzalne vještine neke su vještine u naše doba prepoznate kao ključne za rad, ali i život općenito. Riječ je o vještinama koje su danas prisutne u gotovo svim područjima društva suočavajući se s promjenama koje sa sobom donosi društvo suočavajući se s kompleksnim i brzo razvijajućim tehnologijama (Gabbinelli, 2020).
Svakako nije riječ o tipfeleru. Vjerojatno ste primijetili da se u kontekstu ove problematike danas sve češće koristi upravo ovaj akronim koji, uz prije spomenuta obrazovna područja, uključuje i Arts, odnosno humanističke znanosti, ples, glumu, vizualne umjetnosti, dizajn, i slično. Ono se bavi istim konceptima, ali kroz dimenziju kreativnog procesa i uz razvoj prije spomenutih vještina, razvoj i vještine za 22. stoljeće – povezanost, kulturnu i zajedničku (Skledar Matijević, 2023).
Pojam IKT-a koja se danas primjenjuje u odgoju i obrazovanju proširio se iz pojma informacijske tehnologije i sada obuhvaća niz alata potrebnih za rast i razvoj. Velik broj tehnologija u nastavi, a ne samo za osmišljavanje i pripremanje nastavnog procesa, dovela je do razvoja pojma digitalne kompetencije.
Kreativno korištenje IKT-a u nastavi koje omogućuje stvarno primjenu STEM-a kod učenika probuđuje želju za stjecanjem novih znanja, interdisciplinarnih (Vorgić Kravčić, 2022).
Ovdje se misli na svladavanje nekih osnovnih vještina učenja, poput motivacije, koncentracije, organizacije, pamćenja, ponavljanja, ali i osobnog angažmana, postavljanja ciljeva, nošenja sa stresnim situacijama i prilagodavanja učenju usmjereno sebi (Vorgić Krnac, 2022).
Kada je riječ o odgoju i učenju u području STEM-a, ono svakako ne uključuje samo razinu repetitivnog učenja, već i nadilazi. Baš zbog toga, STEM aktivnosti često uključuju rješavanje nekih konkretnih problema na način da učenici, odnosno djeca sama dolaze do rješenja koristeći usvojene znanja i vještine, i neke konkretne korake koji su uključeni u rješavanje problema (Vorgić Krnac, 2022).
Inovativnost prema definiciji znači sposobnost činjenja nečega na nov način. Kada je riječ o učenju, ovaj pojam se odnosi na učenje usmjereno ka djelovanju. Dakle, djeca svojim aktivnim sudjelovanjem u učenju postaju tvorci novih znanja i značenja (Vorgić Krnac, 2022).
Ukratko, kritičko razmišljanje možemo definirati kao usmjereno razmišljanje pomoću kojeg dobivamo do inovativnih ideja i lakše rješavamo probleme. Takvo razmišljanje uključuje kritički osvrt na našu iskustva i učenje te donošenje odluka koje su učinkovite i ne podliježu emocijama, poput reakcije na temelju emocija straha, ne logike, tvrdnji koje nisu potkrijepljene dokazima, i slično (Vorgić Kravica, 2022).
Prilagodljivost i suradnja predstavljaju temelj timskog rada. Uprkos tome što su tradicionalni predmeti često razdvojeni, međupredmetni pristup omogućuje različita, smjernačenja prema postizanju određenih rješenja nad kojima djeca zajednički rade (Vorgić Kravica, 2022).
STEM naglasak stavlja i na razvoj ostalih vrijednosti koje se odnose na odgoj i pozitivan utjecaj na ponašanje djece, poput strpljenja, preciznosti, upornosti, kulturološke i društvene osviještenosti (Vorgić Kravica, 2022).
Riječ je o radu u suradničkom i konstruktivnom okruženju u kojem se učenici doprinose svakom članu kako bi timski rad funkcionirao. Članovi tima trebaju imati komplementarne znanja i vještine, zajedničku svrhu djelovanja, jasno definirati ciljeve te biti svjesni toga da dijele odgovornost za rezultate postignuća predanih u zajedničkom pothvatu (Vorgić Kravčica, 2022).
U literaturi se u kontekstu obrazovanja u području STEM-a spominje i razvoj sljedećih transverzalnih vještina: kreativnost, komunikacija, metakognitivne vještine (Sikder Matijević, 2023), kompetencije za učenje, samoregulacija, digitalna pismenost (Gabrianeli, 2020).
Vjerojatno ste već čuli za ovo, no ponovimo je možda znanje! Riječ je o 4 vještine čiji se razvoj spominje baš u području STEM-a, a upravo njih traže poslodavci u 21. stoljeću. Početna slova svih njih, logično, jesu K: kritičko mišljenje, komunikacija, kreativnost i kolaboracija, tj. suradnja (Vorgić Kravica, 2022).
Sada kada smo objasnili koje to transverzalne vještine STEM razvija kod djece, željeli bismo se ukratko osvrnuti na to kako je moguće razvijati baš sve te vještine kroz samo jedan pristup. Navedeno predstavlja iznimno složen proces, no moguće je jer je STEM pristup takav da koristi baš one didaktičke metode i strategije koje potiču stjecanje širokog spektra prije spomenutih vještina.
Jeste li znali da se 9. studenog obilježava Međunarodni dan izumitelja? Na taj dan rođena Hedy Lamarr, američka filmska glumica i inovatorica u području bežičnih komunikacija, bez čijeg izuma danas ne bi bilo WiFi mreže (Jurčić Uvardić, 2020). Kako bi svijet danas izgledao bez WiFija?!
Ako ga još niste obilježavali do sada, to vam može biti izvrstan prilika da započnete primjenu STEM aktivnosti u svojoj odgojno-obrazovnoj skupini ili razredu. Možda se upravo tamo krije budući izumitelj.
Jeste li znali da su na globalnoj razini samo 33 posto istraživača žene te da dobivaju manje financijskih sredstava za istraživanje od muškaraca i manje je vjerojatnost da će napredovati (UN Women, 2022)? Možda je onaj umjetnik koji se krije u Vašoj odgojno-obrazovnoj skupini razlog baš za promjenu.
.png)
.png){kind=small}